Živimo zdravo

Onima koji se brinu za svoj izgled, dijetalna gazirana pića možda se čine kao mudar izbor, ali prema rezultatima najnovijeg istraživanja, ova pića povećavaju rizik od infarkta i moždanog udara. U ovom istraživanju učestvovalo je 2.500 ljudi, koji su konzumirali dijetalna gazirana pića svaki dan. Znanstvenici su utvrdili da su oni imali čak 60% veće šanse za obolijevanje od kardiovaskularnih bolesti, za razliku od ljudi koji su pili gazirana pića bez oznake “diet” ili "light". Ukoliko naši rezultati budu potvrđeni, onda je jasno da dijetalna pića nisu idealna zamjena za napitke sa šećerom”, izjavila je znanstvenica Hana Gardner. Učesnici nisu davali podatke o tipovima dijetalnih i običnih gaziranih pića, a upravo bi to moglo dati informaciju kako ona utječu na učesnike istraživanja. Dr. Gardenr, epidemiolog sa Univerziteta u SAD, rekla je da će biti potrebna dodatna istraživanja, kako bi se detaljnije analizirala povezanost gaziranih pića sa kardiovaskularnim problemima.

Ako želite da usporite starenje i ojačate imunitet, pijte svježe cijeđeni sok od nara, svjetuju stručnjaci. Ovaj ukusan napitak pravi je koncentrat vitamina C, bogat je kalijumom i vitaminima A i E, sadrži folnu kiselinu, kao i moćne antioksidanse poput flavonoida i elaginske kiseline. Neka istraživanja su pokazala da redovno konzumiranje svježeg soka od nara može da spriječi širenje kancerogenih ćelija, naročito u slučaju tumora dojke, pluća i prostate. Nutricionisti preporučuju da se svježe pripremljen sok (cijedi se na isti način kao narandža) bez dodatka šećera popije odmah nakon cijeđenja ili u toku dana, a da bi se usporila oksidacija, treba dodati nekoliko kapi soka od limuna. Sok može da se rastvori sa običnom vodom u srazmjeri: 10 plodova – 8 čaša vode. Napomena: Zbog mogućih interakcija sa lijekovima, ovaj napitak se ne preporučuje pacijentima koji boluju od dijabetesa kao ni onima koji u terapiji koriste antidepresive, antiaritmike, antihipertenzive.

Sastojci za bakinu goveđu juhu: - 1 kg goveđih rebara s malo masnoće - obavezno teleću potkoljenicu ili goveđu kost najbolje od buta - 2 glavice crvenog luka - 4 grančice peršina i selena - lovorov list - 6 mrkava - 1 koraba - ½ korijena celera - 3 režnja češnjaka "Za savršen okus goveđe juhice ključno je vrijeme kuhanja i pomno odabran komad mesa" Po želji kada je juha pri samom kraju dodajte mladi grašak ili malo cvjetače. Priprema juhe: 1. U veliki lonac stavite meso i kost te dodajte luk, grančice peršina i selena i lovorov list, nalijte oko 3 litre hladne vode i ostavite da se sve kuha prvo na jakoj vatri dok ne zakipi, a potom na srednjoj vatri uz lagano vrenje oko sat i pol vremena. 2. Nakon toga dodajte mrkvu narezanu uzduž na deblje trakice, korabu narezanu na četiri dijela, češnjak i na četvrtinu narezan srednje velik korijen celera. Poklopite i ostavite da se kuha još najmanje dva sata na laganoj vatri. 3. Na kraju juhu procijedite, meso odvojite u posebnu po...

Samopregled dojki trebao bi se početi raditi od doba puberteta, svaki mjesec u prvom djelu ciklusa zato što su tada dojke najmekše. Nakon ovulacije dojke postanu gušće, dolazi do veće koncentracije hormona i tada nije dobro napraviti samopregled dojke, kaže Vesna Ramljak, liječnica i predsjednica udruge Europa Donna Hrvatska. Za žene koje su u reproduktivnoj dobi to odnosi na dane pred kraj menstrualnog ciklusa, odnosno od 1. do 7. dana ciklusa, a za žene koje su ušle u menopauzu, savjetuje dr. Ramljak, bilo bi dobro da na kalendaru imaju zaokružen jedan dan u mjesecu za samopregled. Samopregled dojki trebao bi se početi raditi od doba puberteta, svaki mjesec u prvom djelu ciklusa Naravno, sve druge dijagnostičke metode su moćne, međutim jednostavna metoda koja nam je svima pristupačna zaista ponekad može spasiti život, napominje dr. Ramljak. Samopregled dojke najbolje je raditi pred ogledalom. 1. Stanite se ispred ogledala goli do pasa. 2. Prvo što se radi je inspekcija, dakle gledamo...

Luk je pun hranljivih sastojaka, vitamina C, vlakana, smanjuje rizik od raka, dobar je za rad srca i ima antiupalno dejstvo. Malo ljudi zna i da se najviše nutritijenata krije u spoljnim slojevima luka, pa kada ga gulite, vodite računa da uklonite samo prvi sloj kore. Smeđi luk ima najjači ukus i sjajan je u pripremi čorbica, soseva i kao prilog uz meso. Najbolji ukus izvući ćete ako ga duže pripremate. Bogat je sumporom i šećerom i zato je najbolji izbor za karamelizovanje. Sladak luk je relativno jakog ukusa, najbolji je u prženim jelima i sjajan izbor da se od njega prave pohovani kolutići. Ljubičasti luk ima blag ukus i najbolji je izbor za sirovu konzumaciju. Sjajan je kada ga samo nasjeckate i ubacite u salatu.

Ukusne i veoma zdrave, a zato što dobro podnose smrzavanje, možemo ih jesti cijelu godinu. Ako ste odlučili da se mahunarke što češće nađu na vašem tanjiru, donijeli ste odličnu odluku za svoje zdravlje. Malo je namirnica koje se prema nutritivnoj vrijednosti mogu natjecati s mahunarkama, koje su bogate kvalitetnim bjelančevinama s esencijalnim aminokiselinama koje mogu zamijeniti i meso. Mahunarke su pune ugljikohidrata, škroba i celuloze, najbolji su izvor netopivih i topivih vlakna. I jedna i druga povoljno djeluju na organizam, s tim da topiva vlakna dobro balansiraju masnoće u krvi, usporavaju razgradnju ugljikohidrata, šećera i njihovu apsorpciju u crijevima, te povoljno djeluju na sniženje nivoa glukoze u crijevima. U mahunarke spadaju mahune, grah, grašak, soja, bob, leća, slanutak i kikiriki. Uz uobičajene antioksidanse, poput vitamina C i beta-karotena, mahune su bogate i manganom, antioksidativnim mineralom. Najveću antioksidativnu snagu mahunama daju fitotvari poput karoten...

Za sve ljubitelje kave evo dobre vijesti. Istraživanja su pokazala- Kava je dobra, zdrava, popravlja raspoloženje, smanjuje bolove, a djeluje i kao afrodizijak. Ipak, ako se pretjera s ispijanjem kave onda taj zdravi napitak pokazuje i svoju nezdravu stranu. Da biste znali kako iskoristiti ono najbolje iz kave, nastavite čitati. Kratka povijest kave Kava je navodno poznata već više od 3000 godina. Prvi ju koriste Etiopljani. Trgovinom je ovaj napitak došao do Arabije. Iz Arabije napitak se širi dalje na sve strane svijeta. U Europu, točnije u Veneciju, stiže 1615. godine. Zanimljivo je da je stav katoličke crkve prvo bio da je kava “đavolji” napitak. Navodno je kava vjernike odvlačila iz crkve. Ipak, papa Klement XI. krsti kavu. Kava se od tada kao kršćansko piće širi cijelom Europom. Kava je bogata antioksidansima Kava nije samo kofein, ona je i važan izvor antioksidansa. Ovo je tek nedavno otkriveno. Statistike kažu da je Amerikancima kava jedan od glavnih izvora antioksidansa. To ip...